BG Aerodrom - AERO 4. deo

Zvanično počinju rezervacije letova Peking - Beograd

Hainan Airlines this week opened reservation for service to Belgrade, marking the first Chinese carrier to serve Belgrade on scheduled basis since October 1992. Based on OAG schedules Analyser data, Air China previously served Beijing – Karachi – Bucharest – Belgrade route. From 15SEP17, the airline’s 2 of 3 weekly Beijing – Prague service will extend to Belgrade, on board Airbus A330-300 aircraft.

Reservation is now available.

HU7937 PEK0140 – 0600PRG0750 – 0920BEG 333 15
HU7938 BEG1110 – 1245PRG1435 – 0555+1PEK 333 15

HU7937 PEK0140 – 0600PRG0750 – 0920BEG 333 15
HU7938 BEG1110 – 1245PRG1435 – 0555+1PEK 333 15
[You must be registered and logged in to see this link.]

Čak 700.000 Srba čarter-letovima ide na odmor

Za ovogodišnju letnju sezonu turističke agencije zakupile 1.337 poletanja, što je povećanje za petinu u odnosu na lane. Porast broja putnika na svim destinacijama u Grčkoj.

VIŠE od 700.000 srpskih turista ovog leta ide na odmor avionom, što je za 20 odsto više nego lane.

Turističke agencije su za ovogodišnju sezonu zakupile 1.337 čarter-letova, što je daleko više nego pre desetak godina, kada su našoj zemlji ukinute sankcije i vize, a građani dobili mogućnost da letuju na kredit.

- Avio-kompanija “Er Srbija” tokom ovogodišnje letnje sezone predviđa porast broja čarter-letova za oko 20 odsto, dok inostrane avio-kompanije planiraju neuporedivo veći broj letova u odnosu na prethodnu letnju sezonu - zadovoljno kažu na Aerodromu “Nikola Tesla”. - Trenutno je sezona čarter-letova u punom jeku, a broj putnika do sredine jula uvećan je za oko 16 odsto u odnosu na prethodnu letnju sezonu. Prema ocenama stručnih službi, očekivani porast broja putnika u čarter-saobraćaju do kraja letnje sezone je oko 20 odsto. Tokom ovogodišnje turističke sezone, avio-kompanija “Tuniser” ponovo je uvela let za Monastir, avio-kompanija “Er Kairo” udvostručuje broj nedeljnih letova za Hurgadu, dok je avio-kompanija “Eliner” ove godine ranije započela čarter-prevoz i za oko 30 odsto uvećava broj letova za Iraklion u odnosu na prethodnu sezonu.

Do Krita će ovog leta leteti 104 aviona i ovo ostrvo je, uz Rodos, pravi hit. Naime, na Kritu je već letovalo oko 8.000 srpskih turista, što je za 1.500 više nego lane do 1. jula. I na Rodosu je već letovalo 1.000 turista više nego lane, a povećanje beleže i Skijatos, Kefalonija, Zakintos, Lefkada, Karpatos, Lemnos i, naročito, Samos kao nova destinacija. I oni koji su nekada išli kolima na Halkidiki i u okolinu Atine, ove godine su se odlučili za avion. Na Krfu će letovati sličan broj naših ljudi kao lane, a jedino smanjenje broja putnika beleži Santorini (uz Sardiniju), što govori o tome da su naši turisti izuzetno racionalni. Od 21. maja do 1. jula u Grčku je na odmor već odletelo oko 130.000 ljudi. Do kraja sezone će 998 aviona sa našim turistima sleteti grčke aerodrome.

Zanimljivo je da je broj letova za Španiju i Italiju sličan kao i lane. Na španske aerodrome će sleteti samo 57 aviona sa našim turistima, pa ne čudi što je na Majorki zabeležen pad broja naših gostiju za trećinu, u odnosu na lane.

Ipak, najveće ovogodišnje iznenađenje su Egipat i Turska. Egipat se vratio na velika vrata, pa se već u junu pet puta više srpskih turista (10.765 ljudi) kupalo na Crvenom moru nego prošle godine. Broj letova za samo jedno letovalište, Hurgadu, veći je nego čitavu Italiju ili Španiju.

- To može da čudi samo onog ko misli da naši turisti ne cene odnos novca i kvaliteta - kaže Zoran Arsenović, direktor “Kontikija”. - Za novac koji se da za aranžman za Hurgadu ili Antaliju dobije se najviše. Kada naši ljudi stave na papir i izračunaju koliko im treba za kafu, sladoled, giros, ležaljku i ručak za hotel sa tri zvezdice, gde uplate polupansion, i to uporede sa konceptom “sve uključeno” u hotelu sa pet zvezdica - jasno je šta će odlučiti. Lane smo imali dva leta nedeljno za Tursku, a sada svakodnevno. Situacija se smiruje i cene će naredne godine sigurno skočiti, pa ko dogodine hoće u Tursku, moraće o tome da razmišlja već u januaru.

Na antalijski aerodrom sleteće 116 aviona sa našim turistima, što je, definitivno, najpopularnije letovalište naših turista. Takođe, ponovo su otvorena letovališta i u Bodrumu, Fetijama i Marmarisu.

- Očekuje se da ovogodišnja ponuda aviona do kojih će se leteti direktno iz Beograda bude jedna od najbogatijih do sada - zaključuju na Aerodromu “Nikola Tesla”. - U odnosu na prethodnu godinu, primetan je oporavak na gotovo svim tržištima, što dokazuje znatno uvećanje broja letova ka nekadašnjim tradicionalnim letovalištima za turiste iz Srbije u Turskoj, Egiptu i Tunisu.

[You must be registered and logged in to see this link.]

„Šaljemo jasnu poruku tržištu da nameravamo da postanemo najvažnija tranzitna tačka u ovom delu Evrope“

...........
Na Aerodromu je u periodu od 2014. do 2016.godine, investirano gotovo 4 milijarde dinara, a od toga, samo u 2016.godini u modernizaciju, opremu i infrastrukturu uloženo je oko 2,3 milijarde dinara........

Šta su aktuelni projekti na aerodromu u Beogradu?

Aktuelni projekti podrazumevaju nastavak osavremenjavanja infrastrukture i nabavke opreme. Pre tri nedelje puštena je u rad nova terminalna zona T2B, koja je nastavak realizacije projekta integrisanog aerodromskog Terminala. U terminalnoj zoni T2B nalazi se 10 šaltera za prijavu putnika (check-in), od kojih su 2 šaltera za samostalnu predaju prtljaga (auto bag drop-off), koji su prvi put postavljeni na Aerodromu Nikola Tesla, kao i 3 uređaja za samostalnu prijavu putnika na let (self check-in). U terminalnoj zoni T2B instalirana je najsavremenija oprema koja je u skladu sa međunarodnim standardima i najboljom industrijskom praksom.

Pri kraju su i radovi na renoviranju i unapređenju kapaciteta centralnog hola za odlaske, u okviru završne faze preuređenja T1 zone integrisanog Terminala, koji se izvode prvi put od puštanja u rad starog Terminala 1, 1962. godine. U renoviranom holu Terminala 1, instalirana su dva šalterska ostrva sa ukupno 18 najmodernijih šaltera za prijavu putnika i prtljaga (10 šaltera na ostrvu 500 i 8 šaltera na ostrvu 600), zatim 2 šaltera za samostalnu predaju prtljaga, kao i 2 uređaja za samostalnu prijavu putnika na let.

Prošle nedelje u probni rad pušteno je prvih 10 šaltera, dok će drugih 8 šaltera u probni rad biti pušteno naredne nedelje. Velika novost za naše putnike i njihove pratioce je da će u holu za odlaske Terminala 1 biti otvoren pogled na platformu sa parkiranim avionima.

Pored ovih radova , implementiran je potpuno nov transportni sistem za pregled i sortiranje prtljaga za let, kakav se može videti na vodećim svetskim aerodromima. Postavljeno je oko 800 metara transportnih traka sa automatskim funkcijama upravljanja i mogućnošću otpreme 1800 prtljaga/čas. Izvršeno je uređenje stare sortirnice za procesuiranje prtljaga putnika koji se prijavljuju za let u holovima za odlaske Terminala 1 ili terminalne zove T2B.

Koja je vrednost tih radova?

Vrednost radova na preuređenju starog Terminala 1 i formiranju nove zone T2B, zajedno sa nabavkom novog transportnog sistema, iznosi nešto više od milijardu dinara, koje je beogradski aerodrom finansirao isključivo iz sopstvenih prihoda..........................
U prvih pet meseci 2017. ukupni prihodi veći su 9 odsto u odnosu na isti period prošle godine, dok su poslovni prihodi veći 10 odsto. Bruto dobit veća je 11 odsto u poređenju sa prvih pet meseci 2016. godine, dok je neto dobit viša 6 odsto.

Od početka godine do 21.07.2017. god. usluge našeg aerodroma koristilo je više od 2.7 miliona putnika, što je za 9% više od broja putnika za isti period prethodne godine. Upravo 21. jula uslužili smo 21.439 putnika, čime smo posle samo nedelju dana nadmašili prethodni i ostvarili novi rekordan broj putnika u jednom danu. Očekujemo da već do kraja jula premašimo dosadašnji rekord po pitanju broja avio-operacija u jednom mesecu za 7%, što je direktan pokazatelj uspešnog poslovanja.........
Šta su sledeći koraci? Da li se planira još neka investicija i da li se možda zna koliki će biti budžet Aerodroma kada su investicije u pitanju u narednom periodu?

Kao svako ozbiljno preduzeće, aerodrom Nikola Tesla ima značajne dugoročne planove koji nas vode u još intenzivniji rast i poboljšanje kvaliteta usluge, koju ćemo u bliskoj budućnosti moći da ponudimo.

Deo planova za ovu godinu je i uređenje parkirališta, proširenje platformi za avione, i nešto što je dugogodišnja želja naših putnika – izgradnja vidikovca. Položaj vidikovca na krovu pristanišne zgrade, kod čekaonica C1-2, omogućio bi jedinstven panoramski pogled na poletno-sletnu stazu, manevarske površine i platformu. Predviđeno je da vidikovac zauzima površinu od oko 420 m2, sa kapacitetom od oko 200 sedećih mesta. Prema predlogu rešenja, vidikovac bi bio koncipiran kao otvorena bašta, delimično natkrivena pergolom, sa durbinima za posmatranje vazduhoplova i urbanim mobilijarom za odmor. Predviđeno je da vidikovac bude ograđen neprobojnom staklenom zid-zavesom visine 4 metra.

Pristup vidikovcu bio bi pre pasoške kontrole, što bi omogućilo da bude dostupan svim posetiocima. Otvaranjem vidikovca, aerodrom će ponovo postati mesto okupljanja, a verujemo da ćemo baš ovim potezom inspirisati neke nove generacije pilota, inženjera i drugih zaljubljenika u svet avijacije.......

[You must be registered and logged in to see this link.]

Plan o izgradnji novog Kontrolnog tornja na beogradskom aerodromu usvojen je danas na kolegijumu SMATSA-e, saopšteno je iz Kontrole letenja. Radovi počinju na jesen 2018. godine i trajaće godinu dana.

Kako tvrde, objekat će biti visine 75 metara, što ga čini najvišim u ovom delu Evrope i među 10 najviših na svetu. Izgradnjom novog tornja SMATSA ide u korak sa planovima Vlade Republike Srbije o davanju u koncesiju „Nikole Tesle“, kažu iz Kontrole letenja i dodaju:
vi detalji tehničke dokumentacije biće završeni do juna 2018. godine, dok će radovi početi na jesen iste godine i trajati godinu dana. Toranj će biti izgrađen na zemljištu SMATSA-e u Beogradu i finansiran iz sopstvenih izvora. –

[You must be registered and logged in to see this link.]

Vlada Srbije i Aerodrom Nikola Tesla produžili su rokove u postupku za davanje koncesije za beogradski aerodrom, a novi rok za podnošenje obavezujućih ponuda je 23. oktobar 2017. godine.

Predmet koncesije, za koju je poziv objavljen 10. februara 2017. godine, je finansiranje, razvoj kroz izgradnju i rekonstrukciju, održavanje i upravljanje infrastrukturom i obavljanje delatnosti operatera na Aerodromu Nikola Tesla.

Kako je navedeno u obaveštenju, na zahtev kvalifikovanih ponuđača, Javno telo je odlučilo da se rok za podnošenje obavezujućih ponuda u Fazi 2 produži, kako bi svi kvalifikovani ponuđači imali dovoljno vremena da analiziraju svu raspoloživu dokumentaciju, obezbede potrebno finansiranje i podnesu odgovarajuće prijave za obavezujuću ponudu.

Ostali elementi Javnog pozva od 10. februara ostaju nepormenjeni, navedeno je u obaveštenju.

Podsetimo, u trku za koncesiono upravljanje beogradskim aerodromom ušli su švajcarsko-francuski konzorcijum Zurich Airport sa kompanijama Eiffage i Meridiam Eastern Europe Investments, indijsko-grčki konzorcijum GMR Infrastructure limited i Terna, francuska kompanija Vinci Airports, južnokorejsko-tursko-kiparski konzorcijum Incheon international Airport corporation, Yatirimlari ve Islatme, VTB capital infrastructure i kineski konzorcijum HNA i China National Aero-Technology.
[You must be registered and logged in to see this link.]

[You must be registered and logged in to see this link.]

toliko o bwresident, možda je on Belgrade Waterfront Resident ??

The proposed tower on Fremont and Alameda/37th is also a Clearwire tower. It will be on a block where over 15 kids under 7 live, play and sleep. If you want to let Clearwire know that reasonable people think that they should maybe put their equipment somewhere else visit [You must be registered and logged in to see this link.] join the mailing list and they'll tell you who to contact.
Posted by BWresident | February 20, 2010 7:55 PM
[You must be registered and logged in to see this link.]

Što bi reklo da  bata ili seka pod nikom BWresident iz USA, ili da je bar neko vreme tamo proveo.

A postoji i sajt bwresident.com , pa sami pogledajte čime se bavi....

[url=u1217]Vladulns[/url],

da te odmenim malo.

[You must be registered and logged in to see this link.]

Ars, sajt je dostupan za registrovanje? O kome govoris?

U julu mesecu „Nikola Tesla“ opslužio je 629.941 putnika, što je povećanje od 7% u odnosu na isti mesec prošle godine, saopšteno je sa beogradskog aerodroma.

Prema njihovim navodima, u ovom mesecu Aerodrom je prvi put opslužio je više od 23.000 putnika u jednom danu. Takođe, povećanja su zabeležena i u prometu robe i pošte, pri čemu je julu prevezeno 1.623 tona robe i pošte, odnosno 50% više nego u istom mesecu 2016. godine.

– U prvih sedam meseci ove godine, usluge beogradskog aerodroma koristilo je 2.941.834 putnika, što je porast za 9% u odnosu na isti period prošle godine. Prevezeno je i 11.017 tona robe i pošte, 22% više nego 2016. godini. – objašnjavaju sa „Nikole Tesle“.
[You must be registered and logged in to see this link.]

citat ::

Ministarka Zorana Mihajlović je izjavila, prilikom potpisivanja ugovora o donaciji beogradskog aerodroma opreme vredne 400.000 evra aerodromu u Nišu, da će se ulaganja nastaviti, jer broj putnika i robe koji se njime prevoze stalno povećava.

Očekujemo izbor projektanta za toranj koji će se graditi sledeće godine, što je jedan od uslova da aerodrom Konstantin Veliki u potpunosti bude spreman da postane rezervni aerodrom beogradskom, rekla je Mihajlović, a prenosi ministarstvo koje vodi.

Ministarka je rekla da je niški aerodrom Konstantin Veliki primer kako se saradnjom države, lokalne samouprave, državnih i lokalnih preduzeća dolazi do dobrih rezultata, jer je za tri godine broj putnika povećan sa 1.300 u 2014. na više od 183.000 samo u prvih sedam meseci 2017.

Plan za naredne četiri godine je da u niški aerodrom ukupno uložimo 6,3 miliona, precizirala je Mihajlović.

Da ne mislite da je sve roze, ovo je 2 x da doniraju Niš!
Iz čiste dobti, dakle od dividende....

.

Ako se ovo iz najave desi, nema zime za ovu akciju...
Brnabićka pregovara oko uvođenja direktne linije Beograd - Delhi..... Navodno je turistički gigant iz Indije InterGlobe Enterprises ozbiljno zainteresovan za dovođenje turista iz Indije...

[You must be registered and logged in to see this link.]

Južnokoreanci ne odustaju..... to je dobro....

Strateški cilj Vlade Srbije je da se beogradski aerodrom "Nikola Tesla" u narednim godinama razvija, kao i da postane najbrže rastući i najrazvijeniji aerodrom u regionu, izjavila je danas potpredsednica vlade i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović.
Ona je razgovarala sa predsednikom i direktorom međunarodnog aerodroma "Inčeon" u Južnoj Koreji, Joungom Čungom, o dobroj praksi u razvoju te vazdušne luke koju bi Srbija mogla da primeni i na razvoj beogradskog aerodroma, saopštilo je to ministarstvo.....

[You must be registered and logged in to see this link.]

Malo off topica - [You must be registered and logged in to see this link.]

Aerodrom Tivat, Montenegro airlines, fond iz Dubaija, Emirates, Porto Montenegro... pa ko zeli da procita...

Usput, zasto Arapa nema kad je u pitanju AERO?

10.08.2017.
Najava dostavljanja kvartalnog izveštaja za II kvartal 2017 godine - Aerodrom Nikola Tesla a.d. , Beograd

[You must be registered and logged in to see this link.]

Ovi Kinezi, što slove za možda i najjačeg kandidata za AERO, kupili low cost aerodrom Frankfurt Han....

[You must be registered and logged in to see this link.]

„Nikola Tesla“: U prvoj polovini godine neto dobit veća od milijardu dinara

U prvoj polovini godine beogradski aerodrom ostvario je neto dobit u iznosu od 1,38 milijardi dinara, dok ostvarena bruto dobit iznosi 1,64 milijarde, saopšteno je sa „Tesle“.

Kako navode, ukupni ostvareni prihodi beleže 4,42 milijarde dinara, dok poslovni prihodi iznose 4,33 milijarde dinara.

– Usluge Aerodroma Nikola Tesla u prvih šest meseci koristilo je 2.311.893 putnika, što je za 9% više u odnosu na isti period prošle godine. Prevezeno je i 10.408 tona robe i pošte, što je povećanje od čak 24% u odnosu na isti period 2016. godine. – kažu sa Aerodroma.

[You must be registered and logged in to see this link.]

I niko da napise koliko je to u odnosu na isti period prosle godine.

Jerry Springer ::

I niko da napise koliko je to u odnosu na isti period prosle godine.

исто ко прошле године

Fmember ::

Jerry Springer ::

I niko da napise koliko je to u odnosu na isti period prosle godine.

исто ко прошле године

Prošla godina
01.04 - 30.06.2016 - neto dobit 876.859 m.
01.01 - 30.06.2016 - neto dobiti 1.374.062 m

Poslovna dobit je naravno bitnija od neto dobiti.
Ona je skocila fino.

Pomeram prognozu za obavezujuce ponude na 
min 1550, max 1750 dinara u martu otprilike.

Nemojte prodavati, tek se zahuktava.
Ocekuje nas najmanje jos 15% zarade do proleca.
Plus dividenda

Brine onih 40 miliona evra subvencija Air Srbiji.

[KOLUMNA ALENA ŠĆURICA] Što nam pokazuje financijsko izvješće Air Serbie?

pročitati i komentare: https://tangosix.rs/2017/22/08/kolumna-alena-scurica-sto-nam-pokazuje-financijsko-izvjesce-air-serbie/

Kada sam u članku „Hoće li Etihad preživjeti i da li ostaje u Air Serbiji“ prenio Reutersovu informaciju da se Etihad povlači iz svojih europskih akvizicija javnost je u Srbiji mahom reagirala da se to neće desiti. Samo 7 mjeseci kasnije Etihad je u Europi de facto ostao samo u Air Serbiji.

Ono što se da zaključiti je da je Etihad za sada ostao u dvije akvizicije koje imaju jaku financijsku podršku države (Air Serbia i Air Seychelles), te u Jet Airwaysu koji je odbijao globalnu logiku Etihadove grupacije. Naime u Alitaliji, Darwinu i u Air Berlinu Etihad je imao vrlo jak utjecaj i on je bio onaj koji je tvrdio da će njegovi stručnjaci ove mega-gubitaše pretvoriti u profitabilna poduzeća prvenstveno kroz sinergiju sa ostalim članovima grupacije. Tada sam iznio svoju skeptičnost prema ovakvoj vrtoglavoj ekspanziji spomenuvši Swissairov bankrot rezultiran upravo identičnim načinom investiranja u propale kompanije da bi se održala njihova grupacija Qualiflyer koja je te kompanije tretirala gotovo kao jednu. Tadašnji Swissair je bio daleko jači i moćniji od današnjeg Etihada. Jednako tako sam spomenuo Lufthansu koja je ozbiljno povukla ručnu i odustala od najavljenih akvizicija nakon masovnog shoppinga koji je ozbiljno naštetio brojkama same Lufthanse. No, Etihad je tvrdio da ima formulu za uspjeh. Danas vidimo da to nije bilo tako. Historia est magistra vitae, jedna je od glavnih mudrosti još od vremena Rima. Mudrost koja se još jednom dokazala.


Kompanija koja je jedina pokazala oporavak bez jake državne pomoći je indijski Jet Airways. No, jasno je vidljivo da je ova kompanija poprilično neposlušna spram Etihada. Indikativno je da Jet nije poslušao inzistiranje Etihada da svoje letove i konekcije prema Americi radi preko Berlina, Dusseldorfa ili Rima, nego se, uz veliko protivljenje Etihada, odlučio na Amsterdam i suradnju sa KLM-om. Indikativno je da Jet nije imao čak niti linije prema Berlinu, Dusseldorfu, Rimu ili Milanu. I, eto, bio je u pravu. Nije to baš lojalnost alijansi i način suradnje koju je Etihad želio, posebno u vidu sinergije svih svojih kompanija, ali je ta neposlušnost održala Jet u životu.


Etihad je zbog ove poslovne (ne)logike doveo u pitanje vlastitu egzistenciju. Kompanija je ove godine pokazala vrlo loše rezultate, nakon godina iskazanog profita. Prihodi su bitno manji (8,4 milijardi USD, spram 9,0 milijardi 2015.), LF je pao za 0,8 postotnih bodova (sa 79,4 na 78,6%), broj aviona sa 121 na 119, i sve to uz povećanja broja putnika, RPK i ASK. Etihad je iskazao enorman gubitak od 1,9 milijardi USD u samo godinu dana. Usporedbe radi Kingfisher Airlines prije bankrota je akumulirao gubitak od 1,1 milijardi USD ostvaren u 7 godina lošeg poslovanja. Iza Kingfishera je stajao jedan od najbogatijih businessmena na svijetu. Može li Abu Dhabi, kao vlasnik Etihada, spasiti ovu kompaniju. Abu Dhabi jest bogat, ali u posljednje vrijeme ni njima ne ide najbolje. Cijena nafte pada, nestabilnost na Bliskom Istoku utječe na turizam i trgovinu, pa BDP Ujedinjenih Arapskih Emirata već dvije godine ozbiljno pada (2014. je bio 403,2 milijardi USD, 2016. je pao na čak 348,7 milijardi USD, manje nego 2011.).


I u tom članku u siječnju (januaru) ove godine jasno sam rekao da bi Air Serbia mogla biti kolateralna žrtva. Da, Etihad jest zadovoljan Air Serbijom, ona ga ne košta ništa, a donosi mu prihode i feeding njihova huba u Abu Dhabiu. No, Etihad mijenja strategiju. Hoće li Air Serbia ostati jedina europska kompanija u Etihadovom portfelju? Ona jest mala i nebitna, zanemariva u Etihadovim financijama, uostalom ona ne košta ništa, ali ako Etihad mijenja strategiju poslovanja mogao bi odustati od svih investicija osim u svoju vlastitu egzistenciju. Još uvijek je daleko realnije da će Etihad ostati u Air Serbiji, no već sam više puta javno iznio da Srbija mora imati pripremljen odgovor ukoliko Etihad odluči nastaviti sa izvlačenjima iz svojih investicija u inozemstvu. Ako Etihad i ostane u Air Serbiji srpskoj strani mora biti jasno da će iduće godine uvjeti produžavanja ugovora biti daleko teži po Srbiju, da će Etihad tražiti bitno više.
I ovdje nije u pitanju samo činjenica da u slučaju povlačenja iz Air Serbie Etihad ima pravo naplatiti 40 milijuna USD konvertibilnog zajma kojeg je dao Air Serbiji a koji mu i te kako trebaju. Daleko veći problem je pitanje 10 Airbusa A320neo koje je Air Serbia naručila preko Etihada, a koji po kataloškoj vrijednosti vrijede 1,08 milijardi USD. Čak i sa popustima koje je Etihad dobio na veličinu narudžbe ovdje govorimo o iznosu od ne manje od 700 milijuna USD. Novca kojeg nema ni Etihad, ni Air Serbija, a ni Republika Srbija. Ako Etihad i uspije prolongirati ili otkazati ovu narudžbu ostaje mu 23,5 milijuna USD koje je Srbija imala kao polog u Airbusu, a koje bi dobila nazad tek kada bi otplatila svih 10 A320neo. U slučaju otkazivanja, taj novac, sukladno ugovoru, ne može dobiti nazad. Dakle, više od 63 milijuna USD koje može Etihad naplatiti. Malo li je? Posebno za Srbiju.


Etihad ponavlja svoju privrženost projektu Air Serbie i da ne razmišlja o izlasku, no, nemojmo se zavaravati, još do prije par mjeseci to su govorili i za Darwin, Alitaliju i Air Berlin. Sjetimo se kako je Emirates doslovce lagao kada je samo dva mjeseca prije pokretanja letova za Zagreb izjavio da nema nikakvih planova pokretanja letova u regiji. Iz samog predstavništva Emiratesa u Zagrebu dobio sam izjavu kako su tek jedan dan prije službene najave iz Dubaia dobili informaciju o početku letova, te da nisu imali ni najmanju ideju da će Emirates krenuti sa letovima. Dakle, ni visokopozicionirani djelatnici zagrebačkog predstavništva to nisu znali. Pitanje je zna li i vrh Air Serbie i Republike Srbije stvarne planove Etihada.

Bolji rezultati nego 2015.

Da sve nije crno govore rezultati Air Serbie koji su u većini stavki fascinantni i bolji nego godinu dana prije.

Od gornjih brojki Aviolet je obavio 1180 letova i prevezao 135.000 putnika, što znači da ovaj charter brend sudjeluje sa oko 5% putnika kompanije.

Kompanija je 2016. malo više uprihodila nego 2015. u Francuskoj, jednako u Turskoj i Švicarskoj, dok je manje uprihodila u Austriji, Njemačkoj, Italiji i Rusiji. Na ostalim tržištima kumulativno kompanija je povećala prihode.

No, profit kompanije je bitno pao. U prošloj godini on je bio 3.959.497 EUR, dok je 2016. pao na 887.158 EUR.

Tijekom 2016. Air Serbia je bitno povećala broj code share ugovora, a iste je potpisala i sa četiti nove kompanije: El Al, Montenegro Airlines, Air Sheychelles i NIKI.

Odakle novac za Air Serbiu

Ono što zapravo brine jest pitanje koliko je Air Serbia održiv projekt? Dva su ozbiljna pokazatelja koji nisu na strani samoodrživosti.


Prvi jest činjenica da Srbija financira Air Serbiu sa značajnim sredstvima. Ta sredstva su 2016. godine bitno manja nego prethodnih godina, ali još uvijek iznos je ogroman, skoro 42 milijuna EUR.

Prihodi od prodaje karata u redovnom prometu 2015. godine bili su 74%, 2016. su bili 77%, dok su donacije u 2015. učestvovale sa 18%, a 2016. su smanjenje na 14%.

To znači da je Srbija direktno i preko Aerodroma Beograd do sada u Air Serbiu investirala ogromnim 205 milijuna EUR (242 milijuna USD). Vrlo nesrazmjerno u usporedbi sa 100 milijuna USD investicije Etihada, od kojih je 40 milijuna konvertibilni zajam.

U gornjim brojkama nije ukalkulirano 248,5 milijuna EUR koje je Srbija na sebe preuzela na ime dugova iz vremena Jata i troškova pretvorbe Jata u Air Serbiu. U toj brojci nisu ni otpisani porezi, kao ni ulaganje vrijednosti Jata koje je procijenjeno na 175,7 milijuna USD.
I u budžetu Srbije za 2017. Air Serbia treba dobiti sredstva po dva osnova. Prvi je pomoć kompanijama među kojima je taksativno nabrojena i Air Serbia, no nedefiniranog iznosa jer je objavljen samo zbirni iznos za sve kompanije. Drugi iznos je plaćanje garancija Srbije za zaduženja Air Serbiji. Ova stavka ne bi smjela biti pokrivanje starih dugova Jata, kako neki govore, jer isto je odlukom Vlade zatvoreno u dvije tranše krajem 2014. i početkom 2015.


Drugi problem je kreditna zaduženost Air Serbie, koja u posljednje vrijeme diže vrlo visoke kredite. U financijskom izvještaju za 2015. vidljivo je da je Air Serbia od Etihad Partnersa uzela kredit u visini od 56,5 milijuna dolara. Na ovaj iznos naplaćeni su transakcijski troškovi od 6,55%, dočim je kompanija u 9. mjesecu 2015. dobila 52,8 milijuna USD. Kredit dospijeva u cijelosti 2020. godine, a godišnja kamata je 6,96%, uz kvartalno uvećanje od 0,17%. U to vrijeme Etihad je izdao obveznice u vrijednosti 700 milijuna USD za sebe i partnere u EA Partnersu, i to na pet godina po kamatnoj stopi od 6,87%. Etihad je izdao još jednu seriju obveznica u 3. mjesecu 2016. u vrijednosti 500 milijuna USD, uz kamatnu stopu od 6,75%. Od te tranše Air Serbia će dobiti kredit u visini 63 milijuna USD, od kojih je nakon Etihadove provizije Air Serbiji isplaćeno 58,9 milijuna USD.
Air Serbia se 9.1.2017. dalje zadužuje, te je od Fonda za razvoj Republike Srbije dobila kredit od 16,5 milijuna USD. Ovaj kredit ima bitno manju kamatu od Etihadovog, samo 3,5%, te nema transakcijskih troškova. Kao garancija ovog kredita date su mjenice Air Serbie.

Dugoročni krediti Air Serbie su 2016. godine bili 109,4 milijuna EUR, dok su 2015. bili 49,2 milijuna EUR. Ozbiljno povećanje zaduženosti u samo godinu dana.
U financijskom izvješću nije pojašnjeno što su to potraživanja od specijalnih poslova koja su u 2016. bila 7,8 milijuna EUR, iako su 2015. bila samo 0,2 milijuna EUR.
PDV koji je 2016. Air Serbia platila državi je bitno manji, tek 0,8 milijuna EUR, dok je 2015. on bio 1,3 milijuna EUR.


Posebna priča je porez na dobit. Iako je on u Srbiji 15%, Air Serbia 2015. nije platila porez na dobit, dok je ove godine platila simboličnih 4.182 EUR. Naime, Air Serbia se ovdje poziva na gubitak Jata od prije 2013. koji umanjuje plaćanje poreza na dobit sve do 2019. U idućim godinama po ovoj osnovi Air Serbia će si umanjiti obvezu poreza na dobit za 135.431 EUR, neovisno o tome što je Srbija na sebe preuzela sve dugove Jata koji su i stvorili gubitak.

U korist uspješnosti Air Serbije ne ide ni činjenica da je 2016. za gorivo potrošeno 53,9 milijuna EUR, što je manje nego 2015. kada je potrošeno 58,3 milijuna EUR, iako je 2016. obavljeno više kilometara leta. Trošak goriva je najznačajniji trošak Air Serbie, što znači da je poslovanje kompanije bilo bitno lakše nego godinu dana prije.


Troškovi zakupa aviona, kao što sam najavio, bitno su povećani 2016. uzimanjem vrlo skupog A330 u leasing. No, ovaj trošak će se još više povećati, obzirom da je u 2016. leasing A330 bio nešto više od pola godine, dok će u 2017. on biti cijele godine.

Broj zaposlenih se povećao za još 100 osoba i iznosi 2.500 zaposlenika uključujući Air Serbia Catering (304 zaposlena) i Air Serbia Ground Service (582 zaposlena), što znači da Air Serbia bez ova dva povezana društva ima 1.614 zaposlenih, od čega 252 pilota i 411 kabinaca, što znači da je skoro 1.000 neletačkog osoblja. Puno previše. Primjerice Croatia Airlines koja ima 25% manje putnika ima bitno manje zaposlenih (900), iako među zaposlenima ima kompletnu tehniku koja dobar dio posla obavlja za treće kompanije a sve do D-checka (Air Serbia ima tek linijsko održavanje). Izuzmemo li Croatijine mehaničare osim onih za linijsko održavanje Croatia ima upola manje radnika nego Air Serbia. Stoga ne čude najave da će Air Serbia tijekom 2017. otpuštati. Trebala je to napraviti bitno ranije, tj. nakon otpuštanja prilikom stvaranja Air Serbie nije trebala ponovo zapošljavati toliko mnogo radnika. Realno trebala bi otpustiti barem 40% zaposlenih da po broju zaposlenih bude konkurentna Croatiji Airlines.


Air Serbia je 18.11.2016. involvirala kompaniju Eagle Travel Service koja u vrijeme involviranja nije imala zaposlenih, pokretne i nepokretne imovine. Kompanija ima 3,2 milijuna dinara potraživanja. Ukupne obveze kompanije su prilikom preuzimanja bile 14,7 milijuna dinara. Od tog iznosa obveze Air Serbie su 14,1 milijun dinara (11,1 milijun kredit, 1,0 milijun avansi i 1,9 milijun podzakup), a postoji i obveza od 10.044 dinara prema Air Serbia Cateringu. Glavno potraživanje je depozit IATA u visini od 3,0 milijuna dinara.

Kako dalje u 2017.

U 2017. kompanija će i dalje dobivati novac od države, no u bitno manjem obujmu, te je i kreditno zaduženje, za sada, bitno manje. Samim time kompanija ima bitno veći izazov. Već sada je vidljivo da je kompanija bitno smanjila broj linija za čak 3 (ukinula 4 i otvorila 1) i letova ovog ljeta (čak 46 tjednih letova što je 11,6% letova manje nego prošlog ljeta).
I ove zime su najavljena dalja rezanja linija i broja letova, nakon što je prošlih zima red letenja ozbiljno smanjen. Ček tri aviona ponuđena su u zimski zakup (iako su dva naknadno povučena, što ne znači da neće biti iznajmljeni, samo više nisu na slobodnom tržištu). Iskoristivost A330 i dalje je loša zimi, kada se broj frekvencija sa pet ljetnih smanjuje na tri što znači da je avion sa skupim leasingom i posadama prilično neiskorišten i samim time zimi mu je eksploatacija vrlo skupa.

Uveden je i niz dugih nepopularnih mjera da se poveća prihodovna strana kompanije, a sa ciljem da se uz manje prihode od države i kredita nastavi pozitivno poslovati.

Odustaje li Air Serbia od A320neo

U financijskom izvješću za 2015. Air Serbia nije spominjala A320neo, ali čak i planirano povećanje A320 flote do 2020. bilo je nedostatno u kontekstu činjenice da je naručeno čak 10 A320neo. Dakle brojke nikako nisu odgovarale, pa je to već bilo vrlo indikativno.
U izvješću za 2016. spominje se potpuno ukidanje flote 737-300 u idućih pet godina.
Do 2020. se spominje povećanje flote A320 za 2 aviona. Ovo zabrinjava jer čak i da se prekine leasing postojeća dva A320, to znači da će se naručiti najviše 4 A320, ili će se na postojeća dva dodati još dva. Konačno, kako će se istovremeno ukinuti flota 737-300, jasno je da će ovi avioni zapravo biti zamjena za Avioletovu flotu, dočim će se ukupna flota smanjiti na 18 aviona. I ponovo se ne spominju A320neo. Iz ovog je vidljivo da je Air Serbia prolongirala isporuku A320neo ili čak od nje odustala. Ukoliko se radi o drugom scenariju kompanija će izgubiti 23,5 milijuna USD.
Kompanija kreće sa uvođenjem novijih ATR 72 od iduće godine, a do 2020. će se zamijeniti cjelokupna flota ATR 72-200 sa novijim avionima. Nije jasno znači li to i povećanje flote ATR 72, ili samo zamjena cjelokupne flote ATR 72-200 u iduće četiri godine.
U detaljnom planu obnove i nadopune flote kompanija ne spominje nabavu regionalnih jetova, iako je tih najava u prošlosti bilo, a i Mitsubishi je najavio mogućnost prodaje MRJ-90 Air Serbiji.
Kako god 2017. je prijelomna u poslovanju Air Serbie. Ne samo da se kompanija mora boriti sa bitno skromnijim sredstvima od države, nego je i okruženje bitno lošije po nju. Brojni code-share ugovori sa Air Berlinom i Alitalijom dolaze u pitanje. No, to znači i mogućnost veće suradnje sa drugim partnerima Etihada, prvenstveno KLM-om i Air Franceom. U pitanje dolazi i školovanje kadrova, ali i održavanje A330 koje se radilo u Njemačkoj i Italiji. Kompanija će imati i problem rerutiranja putnika iz SAD-a jer više neće moći koristiti 10 dnevnih linija Air Berlina i Alitalije.
„Posao managementa Air Serbie je da kompaniju stvori samoodrživom, što ona sada ni izbliza nije.“ / Foto: Air Serbia
Ostane li Air Serbia u Etihadovoj grupaciji, mogla bi i profitirati na ovoj situaciji jer bi Etihad mogao više posla i konekcija okrenuti na Air Serbiu. Iako, nedavni široki ugovor o suradnji, uključujući brojne code-share linije sa Lufthansom, pokazuje da se Etihad okreće suradnji sa donedavnim glavnim neprijateljem, a to nikako nije dobra vijest za Air Serbiu obzirom da Lufthansa već vrlo ekstremno blisko surađuje sa Austrianom, Swissom, Adriom i Croatiom. Tu mjesta za još jednog igrača na ovom premalenom tržištu nema.


U slučaju povlačenja Etihada iz Air Serbie na njegovo mjesto mogao bi uskočiti Hainan. Hainan mnogo investira u brojne avion kompanije, pa i izvan Kine. Nakon ozbiljnih financijskih problema ušao je u suvlasništvo Virgin Australije, te time u tom gubitašu osjetno olakšao posao Etihadu i financijski pritisak kojeg je Etihad imao i sa te strane. Konačno Hainan je već sada sa Etihadom u ozbiljnoj suradnji, a preuzeo je i SR Technich od Abu Dhabi fonda Mubadala (isti vlasnik kao i Etihada). Dakle, ovo i nije toliko nevjerojatno, posebno ako HNA grupa dobije koncesiju za Aerodrom Beograd, gdje grupa ima najveće šanse. Tada bi kupovina Etihadovog udjela od 49% u Air Serbiji bila potpuno izvjesna i nadasve logična. Bilo bi to krucijalno za Hainanovu investiciju u Beograd, a za Srbiju to bi značilo dalji rast Beograda kao huba, sa konekcijama prema Kini, ali i brojnih konekcija kineskih linija diljem Europe i Istočne obale Sjeverne Amerike, posebno što Hainan vrlo zaostaje se europskom i američkom ekspanzijom spram svojih kineskih konkurenata.
Posao managementa Air Serbie je da kompaniju stvori samoodrživom, što ona sada ni izbliza nije, te da se profit više ne temelji na subvencijama države, obzirom da su tu Srbiji manevarske pozicije bitno otežane. Jednako tako kompanija mora iznaći načina da preživi teško vrijeme Etihada i grupacije, koje neće biti samo godinu-dvije, nego će trajati duži vremenski period.
Air Serbia mora ozbiljno pratiti situaciju, posebno u širokoj suradnji koju trenutno ima Lufthansa sa Etihadom, ali i ekspanziji koju Lufthansa gotovo sigurno provodi preko Adrie. Istime Air Serbija mora imati planove za svaki mogući scenarij, te se zaštiti u bilo kojem slučaju. Ako Etihad i ostane u Air Serbiji, sigurno je da to znači dodatne benefite koje će Etihad sada tražiti za sebe, a to znači još veća izdvajanja Srbije za Air Serbiu.

Dobar trend za 7 mjeseci, poslovna dobit veća za 16% a neto dobit 12%, odnosno 1,9 mlrd ili 55 dinara po akciji.

Na tabli je ASK nikakav, što može značiti da se retko kome izlazi..... Naravno, uvek postoje dogovori van table....

Vladulns ::

Na tabli je ASK nikakav, što može značiti da se retko kome izlazi..... Naravno, uvek postoje dogovori van table....

Ali zato neko hoce da kupi 4607 komada po 1350 din. Dobar BID.

VANREDNA SKUPŠTINA 26.09.2017

Sazivanje Skupštine akcionara - Aerodrom Nikola Tesla a.d. , Beograd
[You must be registered and logged in to see this link.]

OPET REKORD, AVGUST 2017 641.371 PUTNIKA, RAST 8,7%...........

01.01.2017 - 31.08.2017 3.583.371 PUTNIKA RAST OD POČETKA GODINE 8.3%.

[You must be registered and logged in to see this link.]

Nezapamćen rekord na Aerodromu "Nikola Tesla"
Beograd -- Aerodrom Nikola Tesla Beograd imao je u avgustu više od 640.000 putnika, što je rekord na mesečnom nivou od osnivanja aerodroma, koji je obeležio 55 godina.

"Kroz beogradski aerodrom u avgustu prošao je 641.371 putnik, što je rekord na mesečnom nivou od osnivanja beogradskog aerodroma i povećanje za više od 50.000 putnika, odnosno devet odsto u odnosu na isti mesec prošle godine", saopšteno je iz Aerodroma.

U saopštenju je navedeno da aerodrom već 14 meseci uzastopno beleži povećanje broja putnika.

Kako se dodaje u saopštenju, povećanje je zabeleženo i u prometu robe i pošte.

U avgustu je prevezeno 2.772 tone robe i pošte, odnosno dvostruko više nego u avgustu 2016. godine.

U prvih osam meseci ove godine, usluge beogradskog aerodroma koristio je 3.583.371 putnik, što je porast za devet odsto u odnosu na isti period prošle godine.

U istom periodu prevezeno je i 14.950 tona robe i pošte, što je 37 odsto više nego 2016.

Interesantni su mi ovi podaci o stalnom enormnom povećanju putnika, kao da dolaze is svemira. Od 7 miliona stanovnika u Srbiji koji jedva preživljavaju njih 3,5 miliona koristilo usluge aerodroma za osam meseci, smešno.

Aria ::

Interesantni su mi ovi podaci o stalnom enormnom povećanju putnika, kao da dolaze is svemira. Od 7 miliona stanovnika u Srbiji koji jedva preživljavaju njih 3,5 miliona koristilo usluge aerodroma za osam meseci, smešno.

dijaspora i stranci

Jerry Springer ::

Aria ::

Interesantni su mi ovi podaci o stalnom enormnom povećanju putnika, kao da dolaze is svemira. Od 7 miliona stanovnika u Srbiji koji jedva preživljavaju njih 3,5 miliona koristilo usluge aerodroma za osam meseci, smešno.

dijaspora i stranci

ima sve vise i domacih, obzirom da karte mogu da kostaju i 20/30 eu u jednom smeru

toliko kosta i autobus do grcke.