Banjalucka berza

Da li neko ima iskustva sa BL berzom? Pre dvadesetak dana sam kupio akcije dva elektroenergetska preduzeca (HEDR i RTEU), kao i jednog fonda (EINP), pa me interesuje da li jos neko trguje na BL berzi.

Banjalučka berza se u oktobru povezuje sa berzama u regionu
SRNA dana 02.07.2009
BANJALUKA, San menadžmenta svakog preduzeća iz Republike Srpske (RS) jeste da njegove akcije stignu na neku veliku berzu, jer tako lakše mogu da privuku kapital velikih investitora - od oktobra ove godine to više neće biti san pošto će Banjalučka berza, povezivanjem sa drugim berzama u regiji, omogućiti to preduzećima u Srpskoj .
Sve akcije i druge hartije od vrijednosti ovdašnjih preduzeća,čim se pojave na Banjalučkoj berzi, praktično će istovremeno biti dostupne i investitorima iz Grčke, Egipta, Jordana, Kipra, Srbije i Makedonije.
O tom projektu regionalnog povezivanja tržišta kapitala nedavno su u Banjaluci razgovarali predstavnici Banjalučke i Atinske berze.
“Sa kolegama iz Atinske berze precizno smo utvrdili šta još treba da se uradi i u kojim rokovima kako bi u septembru ili najkasnije početkom oktobra ove godine u Banjaluci mogli da održimo zajedničku prezentaciju na kojoj ćemo pokazati kako jedna brokerska kuća iz Atine praktično za nekoliko sekundi kupi akcije nekog preduzeća sa Banjalučke berze. Dogovorili smo se takođe da do tada Atinska berza u ovaj jedinstveni sistem uveže i berze Kipra, Jordana, Egipta, Srbije i Makedonije. Tako će akcije nekog preduzeća, čim se pojave na Banjalučkoj berzi, biti dostupne svim klijentima koji posluju na tržištu kapitala u ovim zemljama, ali i širom svijeta, jer je poznato da Atinska berza ima investitore, osim u evropskim zemljama, i u Americi, Australiji“ - rekao je za Srnu direktor Banjalučke berze Milan Božić.
On je objasnio da će, na primjer, investitor iz Amerike, klijent brokerske kuće koja je član Atinske berze, koji želi da investira u akcije nekog preduzeća iz RS, biti u mogućnosti da dobije sve potrebne informacije u toj brokerskoj kući, te da proslijedi nalog za kupovinu akcija u Banjaluci.
Realizacijom projekta povezivanja tržišta kapitala omogućiće se lakši i neuporedivo brži protok kapitala nego do sada. Za samo nekoliko sekundi poslovni ljudi iz RS moći će da kupe akcije nekih firmi u inostranstvu i obrnuto. Na jednom zajedničkom portalu koji će se uskoro pojaviti na engleskom jeziku potencijalnim investitorima iz cijelog svijeta biće na jednom mjestu svi podaci grčkog, kiparskog, egipatskog, jordanskog, srpskog, makedonskog tržišta i tržišta kapitala Srpske.
“Za ovdašnje tržište kapitala regionalno povezivanje sigurno je jedini način za uspješan rad, jer je ovo tržište malo, nema dovoljno ni kapitala ni investitora da bi moglo da bude stvarna podrška razvoju privrede. Povezivanjem sa razvijenim tržištima kapitala, kao što je grčko, ali i ostala koja učestvuju u projektu, obezbijediće se veći priliv kapitala. Već dvije godine Banjalučka i Atinska berza izuzetno dobro sarađuju. U Grčkoj, na konferencijama Atinske berze, već smo predstavljali preduzeća iz RS”, objasnio je Božić.
Ovaj projekat bi, svakako, trebalo da poboljša poslovanje i da obezbijedi više stranih investicija u RS. Atinska berza je velika i dobro kotira na svjetskim tržištima kapitala. Potvrđuje to i podatak da je njena trenutna tržišna vrijednost na berzi oko pola milijarde evra. Osim toga u 2008. godini ostvarili su profit od 88 miliona evra. Riječ je, dakle, o snažnom tržištu kapitala koje uz to koristi i prednost velike i moćne grčke emigracije. Grčki lobisti prisutni su na mnogim značajnijim pozicijama u Americi, Australiji i svuda u svijetu, pogotovo u velikim bankama.
“Prošle godine na konferenciji Atinske berze, koja je održana u blizini Soluna, bili su predstavnici najvećih svjetskih banaka. Jer u svim tim bankama postoji grčka veza. Kada se naše akcije prodaju na jednom tako jakom tržištu kapitala, onda imamo pristup investitorima do kojih sigurno ne bismo mogli sami da dođemo”, tvrdi Božić i naglašava da na ovaj način Banjalučka berza postaje sastavni dio tog velikog i moćnog tržišta kapitala.
To praktično znači da će i naši poslovni ljudi jednostavno i brzo moći da kupuju akcije širom svijeta. Iako smo siromašni, i sada imamo građana koji svoj kapital ulažu u inostranstvu.
Na primjer, procjene govore da putem kupovina austrijskih polisa osiguranja, oko tri odsto stanovnika BiH ulaže u inostranstvo. Taj novac uglavnom završi kao investicija u strane hartije od vrijednosti. Nema nekih drugih preciznijih podataka o ulaganjima naših ljudi u inostranstvu, jer nema dobre statistike finansijskog tržišta.

Dexiv ::

Da li neko ima iskustva sa BL berzom? Pre dvadesetak dana sam kupio akcije dva elektroenergetska preduzeca (HEDR i RTEU), kao i jednog fonda (EINP), pa me interesuje da li jos neko trguje na BL berzi.

Kako to funkcionise kako kupovati na tom trzistu, preko kojih brokera? Kakva je procedura?

Berze u Sarajevu i Banjaluci u životu održava uglavnom trgovina državnim obveznicama ili obveznicama stare devizne štednje.

EVROPSKA KOMISIJA: Pazite kad radite sa BiH, tamo peru novac i finansiraju terorizam!

"MONEYVAL poziva sve svoje države-članice i ostale zemlje da upozore svoje financijske institucije da moraju da uspostavei mere posebnog nadzora nad (novčanim) transakcijama s osobama i finansijskim institucijama iz ili u Bosni i Hercegovini da bi se izbjegao rizik pranja novca i finansiranja terorizma", piše u izjavi.

Ovom merom BiH je svrstana u kategoriju država kakve su Iran ili Severna Koreja.

SARAJEVO - Nepunih 700 hiljada KM iznosi promet ostvaren na redovnom trgovanju na Sarajevskoj berzi.
Za 75% ovog iznosa zaslužna je trgovina obveznicama FBiH po osnovu ratnih potraživanja serija 1C. Promet iznosi 528 hiljada KM, a vrijednost obveznice je porasla za 7,53%. Više od 100 hiljada KM pripada dionicama Fabrike duhana Sarajevo. Sva tri indeksa su u plusu, a najveći rast bilježi BIFX (0,60%).
Četiri od pet trgovanih dionica u SASX-10 dan su završile u plusu, pa je vrijednost SASX-10 porasla za 0,49%. Dobitnik dana je Bosnalijek, čija je cijena porasla za 1,23% i iznosi 12,47 KM.

Izbor najboljeg poslovnog poteza: Vispakov skok u Egiptu i na Berzi

http://www.capital.ba/izbor-najboljeg-poslovnog-poteza-vispakov-skok-u-egiptu-i-na-berzi/

Poreska uprava Slovenije pokrenula istragu vlasnika fantomskih firmi u Banjaluci
21.05.2020. / 16:37

BANJALUKA, LJUBLJANA – Poreska uprava Slovenije, nakon pisanja portala CAPITAL, počela je da obraća pažnju na poslovne poteze svojih državljana koji imaju kompanije ili posluju sa kompanijama u Banjaluci. Kako su poručili, u slučaju da otkriju nešto protivzakonito, neće se dvoumiti da reaguju. Ambasada Slovenije u BiH, takođe, poziva nadležne organe da ispitaju cijeli slučaj.

Preduzeća nemaju broj telefona, elektronsku poštu, a na adresama na kojima su registrovana ne postoje njihova predstavništva ni kancelarije.

Pri registraciji je u većini slučajeva posredovao Rok Snežič, kontroverzni slovenački biznismen i savjetnik Janeza Janše, premijera Slovenije. Njegovi poslovi bili su predmet istražnih organa kako u BiH tako i u njegovoj zemlji.

“Ako u poslovanju slovenačkih poreskih obveznika s kompanijama iz Banja Luke otkrijemo poslovne šeme namijenjene izbjegavanju poreza, sigurno ćemo djelovati u smislu osiguranja zakonitosti ubiranja poreza i drugih dažbina u Republici Sloveniji. Kompanije koje su osnovali slovenački državljani izvan Slovenije same po sebi nisu sporne. Međutim, bilo bi sporno kada bi se koristili za kršenje ili zloupotrebu propisa, uključujući poreske propise”, kažu za CAPITAL u Poreskoj upravi Slovenije.

Inače, kako su pojasnili, ova pojava se mora posmatrati zasebno po svakoj firmi, odnosno od slučaja od slučaja. Da bi se ispravno odredilo da li se u slučaju o kojem smo izvještavali kršio zakon, mora se utvrditi gdje pojedinac živi i ima prebivalište, gdje mu je središte poslovnih aktivnosti i čiji je rezident.

Ambasada Slovenije: Ispitati slučaj
Komentar o načinu na koji u Srpskoj posluju državljani Slovenije tražili smo i od njihove ambasade u BiH. Kako su nam poručili, do sada nisu bili upoznati sa našim navodima, koje su usput odbili komentarisati.

“Ukoliko postoji sumnja o mogućim nezakonitostima, istu bi nadležni organi trebali istražiti i u vezi toga se opredijeliti”, rekli su kratko oni.

Ističu kako su privredni odnosi Slovenije i Bosne i Hercegovine veoma dobri.

“SIovenija se zalaže za dodatno jačanje te saradnje i ostvarivanje uzajamnih privrednih interesa uz uvažavanje zakonitosti, prakse korektnog poslovanja i principa odgovornog poduzetništva”, zaključili su u Ambasadi Slovenije u BiH.

https://www.capital.ba/poreska-uprava-slovenije-pokrenula-istragu-vlasnika-fantomskih-firmi-u-banjaluci/

BANJALUKA – Na današnjem trgovanju na Banjalučkoj berzi ostvaren je promet od 1.325.298 KM, kroz 50 transakcija. Najveći rast imale su akcije preduzeća “Hercegovinaputevi” Trebinje (105,45%), i sa ovim akcijama danas se trgovalo po cijeni od 3,39 KM, u vrijednosti 1.149.888 KM ili ti 600.000 evra.

Vrijednost BIRS indeksa se povećala za 0,13% i iznosi 623,14 poena.

Od akcija na standardnom berzanskom tržištu najveći promet je ostvaren sa akcijama Nova banka Banja Luka, trgovalo se u iznosu od 52.500 KM, po prosječnoj cijeni od 0,525 KM po akciji.

Ukupan promet sa obveznicama na današnjem trgovanju iznosio je 58.249 KM. Od obveznica najviše se trgovalo sa obveznicama Republika Srpska – izmirenje ratne štete 13 u vrijednosti od 22.704 KM. Prosječna cijena ovih obveznica ostvarila je pad od -0,01%.

Najveći promet na tržištu fondova ostvaren je sa DUIF Euroinvestment – OAIF Euroinvestment fond, trgovalo se u iznosu od 35.490 KM, po prosječnoj cijeni od 11,02 KM, što predstavlja rast cijene za 0,09%.

Udjeli/akcije dva fonda su ostvarile rast prosječne cijene, od čega je najveći rast imao DUIF Polara Invest – OMIF Privrednik Invest (2,31%), i danas se ovim fondom trgovalo po prosječnoj cijeni od 2,66 KM.

Udjeli/akcije jednog fonda su ostvarile pad prosječne cijene, a gubitnik dana među fondovima je DUIF Polara Invest – OAIF Jahorina Koin(-1,61%), i danas se ovim fondom trgovalo po prosječnoj cijeni od 2,45 KM.

Od hartija od vrijednosti na slobodnom tržištu najveći promet je ostvaren sa “Hercegovinaputevi” Trebinje akcijama, trgovalo se u iznosu od 1.149.888 KM, po prosječnoj cijeni od 3,39 KM, čime je ostvaren rast u odnosu na prošlo trgovanje za 105,45%.

Od akcija na slobodnom tržištu rast cijena akcija zabilježile su akcije dva emitenta, podaci su Banjalučke berze.

Poslednji put je ovu cenu akcija Telekom Srpska imala 2016. godine
Dolaskom nove direktorke Telekoma Srpska Jelene Trivan i novog menadžmenta, akcije Telekoma Srpska porasle su na berzi za 11,5 procenata.

Na Banjalučkoj berzi danas je završeno preuzimanje Komercijalne banke Banja Luka od strane Poštanske štedionice putem blok transakcije na Banjalučkoj berzi, a nakon dobijanja svih regulatornih dozvola.

Poštanska je kupila 60.000 akcija po ceni od 717,1277 konvertibilnih maraka za ukupno 43.028.262 KM ili oko 22 miliona evra čime je okončan prodajni proces na osnovu potpisanog ugovora od 27. oktobra ove godine.

“Komercijalna banka Beograd, kao članica NLB Grupe, ostaje posvećena strateškom cilju, uspešnom završetku integracije i jačanju servisa i tržišne liderske pozicije u Srbiji, a NLB Grupa, uspostavljanju liderske pozicije u regionu”, navodi se u saopštenju Komercijalne banke, članice slovenačke NLB grupe.

Ako neko prati TLKM-R-A, zna li se zašto nema predloga dividende, već samo prenosa 42,5KM dobiti iz 2022 u neraspoređenu dobit?

Atik ::

Ako neko prati TLKM-R-A, zna li se zašto nema predloga dividende, već samo prenosa 42,5KM dobiti iz 2022 u neraspoređenu dobit?

Isplatili su samo deo dobiti kroz dividendu (i to u januaru kao medjudividendu). Sada je doneta odluka da se ostatak dobiti ne raspodeli čime je prekinuta praksa duza od jedne decenije da se celokupna ND raspodeljuje. Prema objašnjenju sredstva će koristiti za dalje investiranje vrv i neke akvizicije. Cena je reagovala i pada sa 1.6 na 1.2-3 i sada je u tom nekom intervalu.

https://stanjestvari.com/2023/12/14/mtel-izasao-iz-vlasnistva-svoje-firme-u-bih-sprema-se-ulazak-britanaca/

Vidim Telekom ima 65% vlasništva.

Molim vas: Da li neko zna koja je granica za prinudni otkup u Republici Srpskoj